Kancelarijska klasifikacija e-dokumenata
Organizacija elektronskih dokumenata u kancelarijskim uslovima, kod višekorisničkog rada, može biti veoma komplikovana ukoliko ne postoji unapred definisan način označavanja i skladištenja dokumenata. Najnepovoljniji mogući šablon je nazivanje datoteka prema predmetu dokumenta i smeštanje unutar direktorijuma My Documents.
Zbog bolje organizacije i optimalne upotrebe dokumenata u firmi u kojoj radim osmislio sam jednostavnu organizacionu nomenklaturu dokumenata.
U poslovnom okruženju, posebno u državnim i društvenim firmama, kod izrade uobičajenih (na računaru kucanih) dokumenata ne vodi se mnogo računa o njihovoj klasifikaciji. Zato se kasnije u arhivama, u slučaju potrebe, ti dokumenti teže pronalaze (ne, u ovakvim institucijama nisu čuli za alate poput Google Desktop Search).
Razmatrajući ovaj problem u firmi u kojoj radim, uveo sam klasifikaciju koja je u 2008. godini dobila konačan oblik. Dokumenti su podeljeni u vrste a svaka vrsta ima svoj poddirektorijum sa nazivom vrste dokumenata unutar glavnog direktorijuma koji nosi naziv po godini u kojoj je dokument izrađen.
Struktura naziva
Svaki dokument nosi naziv prema određenoj strukturi.

Svaki dokument u gornjem desnom uglu sadrži oznaku sastavljenu od dela strukture naziva datoteke do nastavka, t.j. do tačke, sa dodatkom prefiksa „Int. br.“ (od Interni broj).
Vrste dokumenata
Ona dvoznačna oznaka vrste dokumenta sadrži dva latinična slova engleskog alfabeta koja asociraju na vrstu dokumenta prema nazivu vrste. Tako imamo:
- cn — cenovnik
- dp — dopis
- iz — izveštaj
- ob — obrazac
- or — odluke i rešenja
- pl — plan
- po — ponuda
- pt — potvrda
- pn — predračun
- pp — program
- si — sindikat
- sp — spisak
- ug — ugovori i aneksi
- uo — upravni odbor
Jedino što odstupa od ustanovljene nomenklature su:
- kategorija „akta“ za koju se dokumenti nazivaju prema nazivu akta (npr. Statut, Sistmatizacija i organizacija radnih mesta, Poslovnik o radu Upravnog odbora, Kodeks poslovnog ponašanja i dr.)
- kategorija „situacija“ (popis izvedenih radova u toku meseca i godine po pozicijama, količinama i cenama) za koju se dokumenti nazivaju prema programu radova, rednom broju situacije i vrsti (privremena ili okončana), pa tako imamo npr. dodatno_odrzavanje_01-privremena, putevi_02-privremena, veliki_park_06-privremena, odrzavanje_12-okoncana, i sl.
Organizacija i upotreba
Prema ovako ustanovljenoj dokumenti se nalaze tamo gde se i očekuje, pa ih je jednostavno pronaći kada je potreban uvid u sadržaj, a prema internom broju. Znamo da se interni broj adp-08-013 nalazi u /dokumenti/aleksandar/2008/dopis/adp-08-013.odt, dok je npr. msp-07-025 u /dokumenti/milos/2007/spisak/msp-07-025.odt (ili .ods).
Nedostaci
Kako ništa nije savršeno, tako ni ovakva organizacija dokumenata nije savršena. Nedostatak se ne ogleda u šumi dokumenata unutar direktorijuma My Documents gde se dokumenti zovu npr. Ponuda za Peru, Ponuda za Miku, Ponuda za Lazu, Račun za Miku, Račun za Miku 2, Račun za Lazu, Račun za Lazu 2, i slično, već je osnovni nedostatak koji ovde (trenutno) postoji nepostojanje baze informacija. Tako se dešava da je potrebno pronaći ponudu koja je išla uz ugovor za nekog naručioca radova na određeni iznos, ili „od prilike“ datum davanja ponude, a da pri tome onaj ko traži taj dokument nema interni broj.
Centralizovana baza bi trebalo da sadrži sledeće informacije:
- interni broj dokumenta
- datum izrade
- opis dokumenta (predmet)
- naručilac dokumenta
- primalac dokumenta
- iznos (ponuda, predračun, ugovor)
- autor dokumenta
- napomena
Da bih zaokružio organizaciju i upotrebu, od početka poslovne 2009. godine pustiću u rad jednu bazu koja će obavljati ove poslove. Za početak će to biti jednostavna MySQL baza sa veb sučeljem za unos i pretraživanje (PHP). U hodu ću verovatno napraviti neki nezavisan grafički klijent, bilo upotrebom Qt toolkit ili Gtk biblioteke.
Piše: Aleksandar
Kategorije: Posao, Računari
Oznake: desktop, document management, Google, mysql, ODT, dokumenti, nomenklatura, organizacija, računar, struktura, sučelje, upotreba












6 komentara na „Kancelarijska klasifikacija e-dokumenata“
25. decembar 2008. u 14:16
Nesto slicno sam i ja pokusao pocetkom 2008. godine u firmi. Medjutim bezuspesno jer se dokazalo da se svako u svom haosu najbolje snalazi. Dok jedan korisnik to radi onako kako bih ja radio, drugi sprema podatke u svoj direktorijum sasvim drugacije i meni nelogicno. Kasnije, ovaj koji sve radi naopako je pronasao brze dokument koji sam mu trazio nego ovaj koji je sve to lepo spremao. Odustao sam od reorganizacije spremanja dokumentacije iz tog jednog jedinog razloga. Naravno, za sada sve radi „besprekorno“ ali se javlja problem kada doticni ode na bolovanje/godisnji/napusti firmu i dodje neko da ga menja, pa ne moze da se snadje. Svidja mi se kako si zamislio, i voleo bih da ti to uspe, ali svestan si da ces morati nadgledati bar mesec dana svakog i „opominjati“ da nije uradio po trenutnom pravilniku. Takodje, cisto radi probe, napravi situaciju da hitno moraju da naprave neki racun/dokument i da ga posalju, recimo za 5 minuta. Primetices da ce da ga snime kako su i navikli. Iako im je tako brze, postace svesni kasnije da je tvoj predlog reorganizacije cudo, naravno, i bilo koji drugi koji je rigorozniji od tog njihovog trenutnog.
Puno srece
Ljudi sa svojim navikama su cudo.
30. decembar 2008. u 12:17
‘De radis, bre, ti anyway?
30. decembar 2008. u 12:24
@Bogdan: Pitaj Google
30. decembar 2008. u 12:34
Trebao sam da pretpostavim. Pa blizu ti
30. decembar 2008. u 13:17
@Bogdan: Silom prilike, jeste. Mada, osim što je blizu, nema apsolutno nikakve prednosti nad poslom udaljenim do pola sata od kuće. Ali iskreno. Jedva čekam da se odavde preselimo na neku drugu lokaciju.
2. april 2009. u 02:03
Tek sad videh ovo.
Fina praksa.