Zajednica lokalizuje dokumentaciju za OpenOffice.org
UPOZORENjE: Pre nego što prokomentarišete ovaj zapis ustaljenim „kome to još treba“ ili „ne pada mi na pamet da koristim lokalizovani softver“, …, „pa još na ćirilici!“ - sklopite oči, sedite, dišite duboko, opustite se i pažljivo uzmite u razmatranje činjenicu da takav softver nije ni namenjen vama. Ne trošite reči na hejt, bolje napišite nešto konstruktivno.
E sada kada sam napisao „disklejmer“, mogu da nastavim dalje.
U subotu 31. maja u prostorijama Udruženja korisnika GNU/Linuksa iz Novog Sada održano je radno druženje (skup, samit, okupljanje, konvencija, konferencija, nazovi ga kako hoćeš) sa ciljem dogovaranja polaznih osnova i smernica za realizaciju lokalizacije dokumentacije za kancelarijski paket OpenOffice.org.
Odakle ideja za ovo?
Prethodna akcija lokalizacije „Vodiča za korisnike“ iz 2006. godine nije nikad privedena kraju, a čini mi se da je izdavanje priručnika na hrvatskom jeziku doprinelo da se stvari pomere sa mrtve tačke i kod nas. Početkom maja zaživela je ideja o sprovođenju lokalizacije dokumentacije za OpenOffice.org, usaglašene sa aktuelnim izdanjima programa. Od prilike par dana nakon toga, započeli su planovi za pomenuto druženje koje je i zakazano za 31. maj (prvobitno je bilo reči da se obavi 24. maja, ali kako je tada bilo završno veče Evrovizije, ili kako god, zbog sigurnog kolapsa u saobraćaju odloženo je za 31).
Ko je sve bio…
Ozbiljnost ideje pokazuje trideset učesnika koji su se okupili na ovom skupu. Bili su tu predstavnici LUGoNS, Mreže za slobodan softver Srbije, tim za lokalizaciju kancelarijskog paketa OpenOffice.org, te predstavnici zajednica Fedora, Slackware i Ubuntu u Srbiji. Od poznatih igrača na domaćoj sceni slobodnog softvera bili su tu Ivan Jelić, Goran Rakić i Danilo Šegan.
Polazna tačka i ciljevi
Pre skupa je postavljena zvanična stranica ovog projekta na adresi openoffice.ns-linux.org, odakle se mogu pratiti svi dalji koraci i dešavanja u vezi sa ovim projektom.
Ukratko, za početak će se odraditi lokalizacija „Priručnika za migraciju“ u ćiriličnom pismu sa korišćenjem snimaka lokalizovanog ćiriličnog sučelja. Planirano je da svaki učesnik dnevno prevede u proseku 2 stranice uputstva, što dalje daje račun da vreme potrebno za prevod dokumenta iznosi broj stranica dokumenta ÷ 2. Prevodiće se standardne PO datoteke koje će Goran pripremiti izvlačenjem iz ODT datoteka u kojima se nalazi dokumentacija, a nakon svršetka prevoda i prilaganja snimaka lokalizovanog sučelja, vratiti nazad u ODT.
Iz mog ugla gledano…
Ono što mi se u samom startu nije svidelo i za šta smatram da je potrebno malo fleksibilnosti jeste uslov „2 strane dnevno“, s tim da ako dokument ima 10 strana, možeš prvog dana uraditi sve a naredna 4 dana ne raditi ništa, ili obrnuto. Uslov za učešće je takođe i „ne preuzimaj materijal za prevod ako ne možeš da ga završiš u roku“. Ove dve činjenice su glavni razlozi zašto se nisam našao među pet prijavljenih za lokalizaciju odmah na samom skupu. Mora postojati mogućnost da prevedeš deo i vratiš ga nazad ako iz nekog razloga ne možeš da dovršiš, a onda neko drugi da nastavi dalje. Kada ponovo možeš da radiš, uzmeš, radiš, i vratiš nazad, gotovo ili delimično urađeno.
Stavka „prevodi se dokument po dokument, bez preskakanja“ ima smisla jer obično biva da se svi prijavljuju i uzimaju male dokumente, dok oni ozbiljni i obimni ostaju za kraj, što nije dobro.
Priključite se projektu
Ako želite da se priključite ovom projektu ili želite da pitate nešto u vezi njega ne ustručavajte se da to učinite na forumu predviđenom za ovaj projekat.


Pozdrav!
Smatram da je kod nas lokalizacija u veoma lošem stanju. Drago mi je da korisnici linuh-a barem rade nešta na tome. Što se Mikrosofta tiče treba ga zabranit dok nelokalizuju sve svoje programe. (neznam dali je vista lokalizirana?)
Ali ključna stvar što je potrebna da bi se ćirilica više probila su tastature na ćirilici. Ja već godinama dolazim u srbiju da kupim ćiriličnu tastaturu, al je nema ni za ljeka nigdje. Dali se možda šta promijenilo u zadnjih godinu (mislim dali su izašle ćirilične tastature)?
Naravno da ima ćiriličnih tastatura. Pre oko godinu i po, do dve, u Metrou sam kupio deci za bagatelnu cenu tastaturu sa izgraviranim ćriličnim slovima kao primarnim, i latiničnim kao sekundarnim. Na žalost, ta tastatura je otišla u večna lovišta pa je nova samo sa latiničnim slovima, ali je makar YU (mrzelo me je da tražim ćiriličnu).
I sama činjenica da se ćirilična tastatura mora tražiti je jadna. Prepostavljam da je metro tržni centar (poput rodića u NS) dok sam ja tražio po trgovinama kompijuterske opreme… di bi smatram trebalo da bude da se kupi..
Metro „plati pa klati“ je veletrgovina (ima je i u Novom Sadu na adresi Put Novosadskog partizanskog odreda br. 5), a tastature sa ćiriličnim slovima se teško nalaze jer većina stanovništva u Srbiji kaže da ne voli da koristi, čita i piše ćirilicu jer je: ružna, neupotrebljiva, nesavremena, zaostala, zastarela, stranci je ne razumeju…
Iskreno da kažem ljudi su stoka i treba se sa stokom ponašati kako zaslužuje. Ali neka latinaša.. Bilo ih je u istoriji prije, i bit će ih zauvijek …
Blah, kome još treba taj lokalizovani softver, još na ćirilici?
Šalu na stranu, smatram da je to super. Mislim, lično jesam navikao da koristim softver na engleskom, ali, brate moj, ako ima nešto na srpskom, što da ne iskoristim tu pogodnost? Tja, može samo da mi bude bolje.