GIMP je u osnovi pisan za GNU/Linuks platformu. Pored dobavljanja programa iz izvornog kôda preuzimanjem paketa (tar.bz2 ili tar.gz), postoje oficijelni binarni paketi za Slackware, Debian, Fedora Core, SuSE i Gentoo distribucije. Ako koristite neku drugu distribuciju, verovatno neko održava pakete i za nju. Ako to nije slučaj, pozabavite se kompajliranjem svoje verzije kao što to ja radim (nije ni dug posao a ni preterano komplikovan ako ste Linuks korisnik koji nema fobiju od kompajliranja). Od ostalih UNIX-olikih sistema podržani su BSD i Solaris, a takođe postoje portovi za Mac OS X i Windows.
Nabavka programa
Ukoliko imate tu sređu da koristite Slackware distribuciju, olakšaću vam posao preuzimanja paketa, kao nagadu za dobar izbor. Binarni paket možete preuzeti sa nekog od ogledala na linuxpackages.net a potom ga i instalirati naredbom:
# installpkg gimp-2.2.4-i486-1pcx.tgz
Prvo pokretanje
Pošto ste program instalirali, prečica za njegovo pokretanje nalazi se u meniju radnog okruženja u sekciji Grafika. Takođe možete napraviti prečicu na radnoj površini sa pokretanjem naredbe gimp-2.2. Treći način je pokretanje iste naredbe iz Run dijaloga ili X terminala. Napominjem da se može pokrenuti i kucanjem naredbe gimp pošto je ona simbolički link na gimp-2.2.
Kada prvi put pokrenete program, dočekaće vas „Welcome“ ekran za instalaciju na korisnički nalog. Na prvom dijalogu je informacija o pravima na program i deo GNU GPL licence. Na sledeći dijalog se prelazi klikom na opciju Continue, a na njemu je informacija o tome da će biti napravljen direktorijum ~/.gimp-2.2 u kome se čuvaju sva potrebna podešavanja programa za korisnika. Po uspešnoj korisničkoj instalaciji prelazi se na korak podešavanja performansi, gde se određuje količina raspoložive sistemske memorije koju će program koristiti u radu, kao i lokacija na kojoj će biti smeštena virtuelna memorija. Naredni korak se odnosi na podešavanje rezolucije ekrana, pri čemu možete odabrati automatsko prepoznavanje iz X Window sistema, ili je ručno postaviti. U ovom koraku možete izvršiti i kalibraciju ekrana, t.j. ručno merenje rezolucije.
Novine u 2.2 seriji
Serija 2.2 u potpunosti poštuje HIG specifikacije (Gnome Human Interface Guidelines), pa je zbog toga interfejs pretrpeo značajne promene u odnosu na seriju 1.x. Pored toga što je veliki deo izvornog kôda prečišćen i optimizovan, dijalog za podešavanja je intuitivniji nego ranije, organizovan po novoj HIG specifikaciji sa jasno grupisanim opcijama za podešavanja. Sada je moguće definisati prečice sa tastature za sve alate (opcija Configure Keyboard Shortcuts iz grupe Interface).
Paneli sa postavkama alata i osobinama dokumenta koji se obrađuje sada je moguće grupisati (ugnježdeni paneli) ili ih ponaosob poređati po ekranu (plutajući paneli). Prva opcija je preporučljiva zbog uštede na prostoru potrebnom za obradu materijala.
Od ove serije pre primene transformacije objekta vidljiv je prikaz krajnjeg rezultata, što umnogome olakšava rad jer korisniku omogućava da recimo fino zarotira objekat po želji. U dijalozima za postavke filtera sada se nalazi živi prikaz rezultata filtera, pre njegove primene na materijalu koji se obrađuje.
Na panelu Tools iz menija File/Dialogs može se odrediti koji će alati biti prikazani na paleti alata (Toolbox). GIMP je opremljen standardnim alatima za programe ove namene: selekcije, putanjane, transformacije, alat za unos teksta, popune, prelivi, olovka, četkica, raspršivač, neizbežna gumica i drugo.
Moguće je uvoziti slike direktno sa digitalne kamere, skenera ili hvatati snimak ekrana direktno u samom programu.
Sistem „prevuci i pusti“ je potpuno funkcionalan, pa je sada moguće ubaciti u GIMP sliku direktno iz upravnika datoteka, Internet pretraživača ili drugog programa koji podržava ovu mogućnost.
Specifičnosti interfejsa
Za razliku od drugih programa za obradu bitmapirane grafike, interfejs GIMP-a je višeprozorski (MDI). Naime, ne postoji jedan prozor u okviru koga su svi drugi, već su oni raspoređeni na sopstvene prozore. Tako postoji poseban prozor za paletu alata, poseban prozor za svaku otvorenu sliku i jedan ili više prozora sa grupama panela.
Organizacija menija
Paleta alata sadrži menije: File (za standardne akcije nad datotekama), Xtns (menadžer modula i dodataka, uređivač jedinica mera) i Help (pomoć o programu, saveti dana i veze ka korisnim adresama na Internetu).
Komande specifične za manipulacije nad slikama nalaze se u meniju smeštenom na vrhu prozora slike (isključuje se deaktiviranjem opcije Show Menubar iz menija View), kao i u meniju koji se dobija desnim klikom na sliku.
Organizacija panela
Panele je moguće grupisati tako da se oni organizuju po karticama. Svaka grupa panela u gornjem desnom uglu, levo od padajuće liste za izbor slike, ima dugme Auto koje kada je aktivno omogućava praćenje promene aktivne slike, tako da su sva podešavanja podređena toj slici. Kada je ovo dugme isključeno, zadržavaju se podešavanja za sliku koja je ručno izabrana u padajućoj listi.
Paneli koje je moguće grupisati su: Layers, Channels, Paths, Colormap, FG/BG Color, Histogram, Selection Editor, Undo History, Display Navigation, Tool Options, Gradients, Patterns, Palettes, Palette Editor, Fonts i Buffers.
Filteri i automatizacija
Pored velike kolekcijom standardnih filtera raspoređenih u grupe Blur, Colors, Noise, Edge-Detect, Enhance, Generic, Glass Effects, Light Effects, Distorts, Artistic, Map, Render, Web, Animation, Combine, Toys i Misc, u seriju 2.2 su uključeni novi filteri: Cartoon, Difference of Gaussians, Neon, Photocopy, Retinex i Warm Glow.
Upotrebu filtera je moguće automatizovati internim Script-Fu jezikom. Jedni od zanimljivijih efekata su svakako Old Photo (grupa Decor) i Drop Shadow (grupa Shadow).
Nekoliko korisnih saveta
- Panel za navigaciju omogućava lakše kretanje po slici kada je ona uvećana za obradu detalja.
- Moguće je prekinuti primenu kompleksnih filtera pritiskom na dugme Cancel u donjem desnom uglu prozora slike ili pritiskom tastera Esc.
- Lupa iznad uspravnog scrollbara (gornji desni ugao) omogućava dinamičku promenu uvećanja slike pri promeni veličine prozora.
- Kretanje po slojevima vrši se tasterima PageUp i PageDown.
- Ako radite na velikoj slici i potreban vam je uvid u rezultat rada, možete napraviti novi pregled izborom opcije New View iz menija View. Kada se novi pregled otvori, kliknite desnim tasterom miša na sliku i u meniju View isključite opcije Show Selection, Show Layer Boundary, Show Menubar, Show Rulers, Show Scrollbars i Show Statusbar. Na taj način se dobija prozor sa živim prikazom rezultata obrade bez delova interfejsa koji smanjuju vidnu površinu, što je posebno korisno ako radite na uvećanom detalju slike za finu obradu, a želite da vidite kako rezultat izgleda u normalnoj veličini slike.
Prednosti i mane
GIMP podržava tridesetak digitalnih formata, uključujući PNG, JPEG (podržana EXIF specifikacija), GIF, ICO, pa čak i PSD. Interni format GIMP-a je XCF koji može biti kompresovan. Takođe su podržani i vektorski formati poput AI i SVG. Moguće je vršiti konverzije između podržanih formata bitmapa.
Jedna od najvećih slabosti GIMP-a je upravljanje bojama. Iako se RGB slika može razložiti na CMYK paletu u slojevima, nije podržavao uređivanje u CMYK paleti. Ako ste profesionalni štampar, ovaj nedostatak vas neće obradovati.
Zaključak
GIMP je idealan alat za fotografe amatere, veb dizajnere, kao i većinu drugih korisnika koji žele da uređuju digitalne fotografije a ne mogu sebi da priušte skupe komercijalne programe. Ako ste odani korisnik Linuksa, a imali ste ranije potrebe za takvim poslovima, verovatno ste se već susreli sa GIMP-om. Ako i niste, neka 10 godina razvoja ovog sjajnog programa bude povod da to sada učinite.
NAPOMENA: Tekst „GIMP 2.2.4“ sam pisao marta 2005. godine za četvrti broj magazina GNUzilla povodom jubileja projekta – „Deset godina GIMP-a“.